Priča o GNU (Richard Stallman)

Kratka povijest

Priča o GNU-u počinje otprilike 1971. sa Richardom Stallmanom koji je tada počeo raditi za MIT na njihovom Artificial Intelligence Lab (Labaratorij za Umjetnu Inteligenciju).

Tamo je postao dio “software-sharing” zajednice koja je već postojala mnogo godina.Razmjena softvera je bilo nešto što je staro kao i sama računala i u to doba je to bila normalna stvar, pomoć kolegi.

No oni su otišli korak dalje. AI Lab je koristio operacijski sustav ITS (the Incompatible Timesharing System) kojeg su dizajnirali i u assembleru napisali njihovi programeri (hakeri *) za Digitalov PDP-10. Kao dio tima Stallmanov posao je bio poboljšavanje tog sustava. Oni svoj softver tada još nisu zvali “slobodan softver” (delicious software) jer taj termin tada nije postojao ali u biti je to bio, jer kad god bi netko sa nekog drugog sveučilišta ili neke kompanije želio portati i koristiti njihov program, oni su im to dopustili.

Ideja je bila, ako netko koristi nekakav nepoznat i zanimljiv program, uvijek ga možeš tražiti da vidiš njegov izvorni kod (source code) kako bi ga mogao čitati, mijenjati ili uzeti dijelove tog programa i iskoristiti ih za neki novi program.

No situacija se je drastično promijenila početkom 80-tih kad je Digital prestao proizvoditi PDP-10 seriju. Njegova arhitektura, koja je bila elegantna i moćna u 60-tima se nije mogla “prirodno” proširiti da koristi veći adresni prostor koji je bio primjenjiv u 80-tima. To je značilo da je gotovo sav softver koji radi pod ITS-om postao neupotrebljiv. Nešto prije toga hakerska zajednica IT Laba se raspala. 1981. osnovana je tvrtka Symbolics koja je zaposlila gotovo sve hakere iz AI Laba tako da preostala zajednica nije mogla funkcionirati.

Kad je 1982. AI Lab kupio novi PDP-10, njihovi administratori su se odlucili za Digitalov operacijski sustav umjesto ITS-a. Moderna računala toga doba (VAX, 68020) su imali svoje operacijske sustave ali nijedan od
njih nije bio slobodan softver. Za svaki, makar dobili samo izvršnu datoteku, morao se je potpisati obvezujući ugovor. To je značilo da je prvi korak u korištenju računala obećanje da nećeš pomoči svom susjedu.

Pravilo koje su uveli tvorci “vlasničkog” softvera bilo je, “Ako dijeliš softver sa susjedom, pirat si. Ako želiš bilo što promijeniti, moli nas da ti to napravimo”. To je nešto što se Stallmanu nikako nije sviđalo i našao se je pred moralnom dvojbom. Priključiti se svijetu “vlasničkog” softvera i potpisati obvezujući ugovor kojim obećaje da neće pomagati kolegama ili potpuno napustiti računalni svijet i raditi nešto drugo.

Umjesto toga, kao pravi programer tražio je neko treće riješenje. Razmišljao je da li postoji neki program ili programi koje bi on mogao napisati da zajednica ponovno oživi. Zaključio je da mu za početak treba operacijski sustav jer je to ključni program za korištenje nekog računala. Sa slobodnim operacijskim sustavom ponovno se je mogla osnovati zajednica hakera koji bi slobodno surađivali i izmjenjivali svoje ideje. Zajednica kojoj bi se svatko mogao pridružiti. Obzirom da je on do tada radio na razvoju operacijskih sustava, imao je znanja i iskustva da to napravi a osjećao se i izabranim za taj posao. Odlučio je napraviti OS kompatibilan sa Unixom kako bi bio prenosiv i kako bi dotadašnji korisnici Unixa mogli lako
prijeći na njega.

Sljedeći hakersku filozofiju odabrao je ime GNU, kao rekurzivno za “GNU Nije Unix” (GNU’s Not Unix). Shvatio je da naziv “operacijski sustav” ne znači samo kernel več da to ime uključuje i dodatne stvari kao što su komandne linije, assembleri, kompajleri, interpreteri, debuggeri, tekst editori i još mnogo toga. Budući da su tadašnji operacijski sustavi (ITS, Multics, VMS, Unix) imali sve to, on je odlučio da i GNU mora imati sve to. Znajući točno što hoće, u siječnju 1984. dao je otkaz na MIT-u i počeo pisati GNU softver.

Odlazak iz MIT-a je je bio nužan jer da je ostao, MIT je mogao GNU proglasiti svojim proizvodom i time bi Stallmanova ideja o slobodnom operacijskom sustavu pala u vodu kao i ponovno oživljavanje hakerske zajednice. Srećom, profesor Winston, tadašnji šef MIT AI Laba je dozvolio Stallmanu da nastavi koristiti njihove labose i njihovu opremu. Time je GNU operacijski sustav od nekakve same ideje postao stvaran projekt i može se reći da je to stvarni početak svega vezanog uz GNU.

 

Izvor: Internet

Ovim putem zamolio bih sve čitalje ako imaju još koji tekst neka me kontaktiraju kako bi mogli imati što više informacija vezane za ovu tematiku.  – Hvala

2 comments

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

In an effort to prevent automatic filling, you should perform a task displayed below.